Gubari – štete

Gubar – Lymantria dispar spada u najštetniju vrstu u šumama. Rasprostranjen je u celoj Srbiji. Štete pravi u godinama gradacije- prenamnožavanja. Gradacije su u periodu od 7-10 godina, a jedna gradacija može trajati 3-5 godina, kada u trećoj ili četvrtoj godine dostiže najveću brojnost. U godinama gradacie izaziva golobrst u šumama i voćnjacima. Stabla biljaka koje su dve godine uzastopno doživele golobrst po pravilu se suše i propadaju.

Štetočina je polifagna i napada preko 200 vrsta šuma, voćnih vrsta kao i zeljastih biljaka. Najčešće se hrane listom hrasta, topola, grab, jablan, jabuke, šljive, vinova loza, četinarima i dr.. Poznato je da se gubar ne hrani listom jasena pa se u nekim zemljama miris jasena koristi kao mera suzbijanja. (Kanada).

Jajno leglo

Mužjak gubara je leptir sivo mrke ili smeđe boje , raspon krila oko 40 mm, sa izraženim pipcima koji su dvostruko perasti. Ženka je mnogo krupnija do 75 mm raspon krila, ima izražen debeo trbuh prekriven žutim dlačicama. Žuto bele je boje i ne leti. Polaže jaja na debelim granama stabala, ispod kore drveta, panjevima i drugim drvenim podlogama na skrivenim mestima. Jaja su prekrivena žuto smeđim dlačicama, a jajno leglo je veličine dlana, u jednom leglu može biti od 200 do 1200 jaja. Jaja polaže tokom jula meseca. Gusenice ostaju u jajima preko zime , pile se krajem marta, aprila i maja. Gusenice su mrke boje sa dugačkim dlačicama, po telu imaju 5 pari plavo sivih i 6 pari tamno crvenih bradavica. Gusenica ima od 4-6 presvlačenja. Prvo se hrane izgrizajući list u vidu rupica, a kasnije uzrast IV , V i VI stupanj jedu ceo list. Gusenice se hrane noću, dan provode ispod drveta u opalom lišću i ispod kore drveta. Ispredaju konac kojim se spuštaju , a pomoću njega vetar ih raznosi na druga stabla. Aktivne su oko dva meseca. Na kraju razvića koncima upredaju lišće u pazuhu grana,kori drveta i drugim skrovitim mestima, i posle 2-3 dana se preobraćuju u lutku. Posle dve nedelje iz lutke izleće leptir prvo mužjak , a kasnije ženka.  Odrasli leptiri se ne hrane, žive od rezervi hrane u organizmu. Mužjak leti i vrši se kopulacija. Mužjaci žive do 5 dana, a ženke do 9 dana.

Veliku ulogu u smanjenju brojnosti u gradaciji ima pojava bolesti, parazita i predatora koji uništavaju gusenice. Kasni mrazevi, hladno vreme i kiše takođe redukuju brojnost štetočine.
Suzbijanje moše biti mehaničko, kada se uništavaju jajna legla. To se izvodi ljuštenjem i skidanjem sa stabala nekim oštrim predmetima. Uništavanjem jajnih legala premazivanjem raznim materijama kao što su nafta, petrolej i dr. Obično se na dugačkim štapovima ili drugim dršačima stavi na kraju sunđer koji se natapa u tečnost i sa njim se premazuju jajana legla. Ove operacije se izvode krajem februara i u martu mesecu.
Suzbijanje gusenica izvodi se avio tretiranjima biološkim preparatima, kao što su Forey 48, Tecocid – 6 i dr.. Dobre rezultate daje i upotreba feromonskih klopki sa mirisom ženki koji deziorentše mužjake pa ne dođe do kopulacije.
U godinama gradacije Ministarstvo poljoprivrede izdaje naredbu o obaveznom uništavanju jajnih legala.

27.01.2021. Katarina Radonić, dipl. inž. zaštite bolja

Pretraži

+
RSS
Instagram